You need Flash player 6+ and JavaScript enabled to view this video.

Privredni portal Grada Vranja

Podrum vina

Screen

Profile

Layout

Direction

Menu Style

Cpanel
Agrokozar Nutriko.rs

Istorija

Kučturno-istorijski spomenici

  • PDF

Kučturno-istorijski spomenici

Srednji vek:

  • Markovo Kale - ostaci srednjovekovnog utvrđenja koje je prema legendi podigao Marko Kraljević, utvrđeno je da su temelji utvrđenja iz perioda caraJustinijana, nije bilo uređeno sve do 2010., ali i dan danas nije iskorišćeno za turizam.
  • Crkva Sv. Nikole (XIV vek) - Metoh manastira Hilandara, sedište episkopa vranjskih, pominje se u Hilandarskoj povelji kralja Dušana, pisanoj između 1343 i 1345, kojim kralj manastiru Hilandaru poklanja nekoliko sela i ovu crkvu, obnovljena početkom dvehiljaditih, danas manastir.
  • Crkva Sv. Petke (Krstata Džamija) - stara srednjovekovna crkva, koja je pretvorena u džamiju za vladavine Osmanlija, a posle oslobođenja ponovo pretvorena u pravoslavnu crkvu, od prvobitne građevine ostao je jedan zid.
  • Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Sobini.

Period pod Turcima:

  • Hamam (ili 'Amam) - staro tursko kupatilo, sagrađeno otprilike 1690. godine, obnovljeno, ali nedostupno posetiocima.
  • Pašin konakHaremluk - zgrade Selamluka i Haremlka u kojima su stanovali turski paša i njegove žene, danas zgrade Narodnog muzeja i elitnog restorana, sagrađeni 1765. godine, od potomaka turskog paše kupio ih je i poklonio gradu vladika Pajsije.
  • Saborni hram Sv. Troice – velelepna crkva u centru grada, građena sa prekidima i rušenjima između 1838 i 1858. godine.
  • Beli most (XIX vek) - most podignut u spomen nesrećnoj ljubavi dvoje mladih, sagrađen 1844. godine od majke Turkinje koja ga je, po legendi, podigla u spomen nesrećne ljubavi svoje kćeri Ajše i srpskog pastira Stojana.
  • Česma Đerenka - još jedna uspomena na nesrećnu ljubav između Turčina i srpske devojke, legenda kaže da su je Turci podigli kao spomenik svom omiljenom Đerdelezu, koji nije uspeo da osvoji srce lepe crnooke Srpkinje.
  • Šarena česma – nekada se u centru grada nalazila česma koja je opevana u jednoj vranjskoj pesmi, davno je srušena, a obnovljena je devedesetih, ali je veoma zapuštena.

Beli_mostBora_StankovicBunar_boraCika_MitkeCrkva-SvNikolaHaremlukKuca_Bore-StankovicaMarkovo_KalePasin-konakVranje-mozaikamamcesma-djerenka

SIGE by Kubik-Rubik.de

Posle oslobođenja od Turaka:

  • Zgrada Načelstva okruga Vranjskog – jedna od najlepših zgrada svoga stila i svakako najlepša zgrada u gradu, građena između 1905 i 1907. godine.
  • Spomenik oslobodiocima Vranja (Čika Mitke) – Podignut neposredno pred Majski prevrat 1903. godine, rad je velikog vajara Simeona Roksandića, rušili ga dva puta bugarski okupatori i ponovo dizan, i danas je teško oštećen, ali, iako bez ruke i puške, ponosno lomi turski barjak pod nogama.
  • Crkva svete Petke u Šaprancu.

Spomenici, biste, spomen ploče i spomen česme:

  • Spomenik bugarskim zverstvima
  • Spomen kosturnica iz I svetskog rata
  • Spomenik Revoluciji
  • Spomenik Borisavu Stankoviću u Gradskom parku
  • Spomenik Bakiji Bakiću u Gornjoj čaršiji
  • Bista oca Justina Popovića u Gradskom parku
  • Bista Đorđu Tasiću u Gradskom parku
  • Bista dr Franji Kopši u Gradskom parku
  • Spomen ploča Đorđu Tasiću na zgradi Okružnog Suda
  • Spomen ploča Karađorđu
  • Spomen ploča vojvodi Petru Bojoviću
  • Spomen ploča generalu Draži Mihailoviću

 

Istorija grada Vranja

  • PDF

Istorija grada Vranja

Nema pouzdanih podataka kada i gde je formirano naselje i na čijim temeljima je iznikao grad Vranje. Pretpostavlja se da se to dogodilo u vreme Trakolira (Rimljana), VizantijeGrka ili Slovenakoji su ove prostore naseljavali VIVII veku. Međutim, jedno je sasvim jasno: ovo je izuzetno važno geostrateško područje na kome su se od pamtiveka ukrštavali karavanski putevi. Tako da je najlakši put ka jednome i ka drugome, osvajače vodio put preko vranjskog pomoravlja.

Prvi pisani trag o Vranju ostavila nam je Ana Komnina, vizantijska princeza, još u XI veku, pišući o vladavini svoga oca cara Aleksija Komnina. Ona u knjizi "Aleksijada" kaže da je raški župan Vukan1093. godine u svom osvajačkom pohodu stigao do Vranja i osvojio ga. Ne zadugo, on se pred moćnijom Vizantijom morao povući. Ona to opisuje ovako:

„Na to se Vukan osmeli i, kako nije preostalo nikoga da mu se suprotstavi, poče da pljačka susedne gradove i zemlje. I okolinu Skoplja potpuno opustoši, a delom i popali. Ali ne samo to, nego, zauzevši Polov i stigavši do Vranja, uništi i opustoši sve i odvuče otuda mnogo plena pa se vrati u svoju zemlju. “

Drugi put 1193. godine, Vranje je od Vizantije privremeno preoteo veliki raški župan Stefan Nemanja i pripojio ga srednjovekovnoj srpskoj državi. Ipak, u sastavu srpske države Vranje je definitivno ušlo 1207. godine kada ga je osvojio Stefan Prvovenčani.

Interesantno je napomenuti da je prilikom raspada srpske srednjevekovne države, Vranje postalo samostalna oblast pod upravom kesara Uglješe, „Gospodara Vranja, Preševa i Kumanova“. Ova samostalna oblast nestala je posle Kosovske bitke, kada je Vranje ušlo u sastav države despota Stefana Lazarevića.

Raspadom srpske srednjovekovne države, Turci su Vranje osvojili 14. juna 1455. godine, i držali ga u svojim rukama sve do 31. januara 1878. godine, na svetog Antanasa, kada je varoš osvojila srpska vojska pod komandom generala Jovana Belimarkovića. Vranje je pod turskom vlašću bilo 422. godina. Vranje je pod turskom vlašću imao važan položaj, što je privuklo mnoge bogate Turke da se nasale u grad i izgrade džamije, konake i hamam. Vranjski trgovci su u ovom prediodu su znali arapski i turski jezik i putovali preko granice da trguju.[2] Grad je u Kneževini Srbiji dočekalo slobodu sa nešto više od 8.000 stanovnika.

U početku 20. veka, Vranje je imalo oko 12.000 stanovnika. Kao pogranični grad Kneževine/Kraljevine Srbije, služio je kao polazno mesto za četnike (komite) u Staru Srbiju. U to vreme u gradu se nalazio i konzulat Osmanskog carstva.

Balkanskim i dva svetska rata, Vranje i ovaj kraj su ponovo bili na meti osvajača. U Prvom balkanskom ratu 1912. godine operacijama protiv Turaka, odavde su lično komandovali kralj Petar I Karađorđević, predsednik vlade Nikola Pašić sa više ministara i generalštab sa načelnikom štaba Vrhovne komande vojvodom Radomirom Putnikom.

No, ovi prostori su, posebno u novoj istoriji, bili česta meta bugarskih osvajača koji su ovde počinili nečuvene zločine. U Prvom svetskom ratu Bugari su okupirali Vranje 16/17. oktobra 1918. godine. Sloboda je tada plaćena sa 514 života na frontu i 335 nedužno streljanih.

Drugom svetskom ratu Nemci su u ovaj grad ušli 9. aprila 1941. godine, da bi ga 22. aprila predali u ruke bugarskim fašistima. Oni su u Vranju, za četiri godine, napravili prava zverstva - streljali su oko 700, a internirali 4.000 rodoljuba. U borbama je učestvovalo oko 12.000 boraca, od kojih 956 nije dočekalo slobodu 7. septembra 1944. godine.

 

VIC dana

Gde za Dan zaljubljenih !








Rezultati
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner

Kursna lista

You are here